< rujan, 2014 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

LIDIJA PAVLOVIĆ-GRGIĆ

KNJIGE

- zbrika priča "Najjača riječ", IK Planjax, Tešanj, 2020.

- zbrika priča na engleskom jeziku "The Richest Child Around", Style Writes Now, Sarajevo, 2020.

- knjiga bajki "Gdje živi bajka?", IK Planjax, Tešanj, 2019.

- slikovnica "Tamo gdje ima bezbroj čuda", Papinska misijska djela BiH i Papinska misijska djela RH, Sarajevo / Zagreb, 2019.

- višejezična zbirka poezije "Leteći ljudi", Klepsidra, Kreševo, 2015.

- dvojezična koautorska knjiga pjesama "Pluralita semantiche", Edizioni Universum, Italija, 2015.

- ebook "Wilhelm" (izdanje na engleskom), Style Writes Now, Sarajevo, 2014.

- zajednička zbirka poezije "Dotaknuti stihom", Kultura snova, Zagreb, 2013.

- zbirka priča "Kišne kapi u piščevoj luli", Zaklada "Fra Grgo Martić", Kreševo, 2011.

- dvojezična zbirka poezije "Let u TROstihu" DHK HB, Mostar, 2008.

POEZIJA

PRIČE

VIJESTI

30.09.2014., utorak

Plav, Crna Gora: Bh. pjesnikinje na uglednoj manifestaciji...

U organizaciji Centra za kulturu Plav i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore i općine Plav od 26. do 28. održali su se 38. po redu Plav­ski knji­žev­ni su­sre­ti, koji su ove godine bili posvećeni ženskom poetskom stva­ra­la­štvu, što je po prvi put učinila jedna crnogorska višednevna književna smotra, a vjerojatno je to novitet kad je riječ i o književnim susretima u regionalnom smislu.

Afirmirana pera

Uz najpoznatije pjesnikinje iz Crne Gore (Blaga Žurić, Jovanka Vukanović, Janja Raonić, Šejla Hoti) sudjelovale su i afirmirane autorice iz Bosne i Hercegovine (Lidija Pavlović-Grgić, Anita Martinac i Vesna Hlavaček), Srbije (Radmila Lazić, Nadija Rebronja, Danica Vukićević, Jasmina Topić i Čarna Popović) i Ko­so­va (Albina Idrizi).
Jedan od najdugovječnijih i najkvalitetnijih književnih festivala u regiji ponudio je tri dana bogatih sadržaja. Sudionice festivala predstavile su se u petak učenicima Srednje škole Plav, Osnovne škole ‘Bećo Bašić’ (Plav) i Osnovne škole ‘Petar Dedović’ na Murini, gdje je organiziran i jednosatni prigodan umjetnički program s nastupima književnica i učenika pod voditeljskom palicom prof. Zorana Jokića. Ovi sadržaji bili su popraćeni velikim zanimanjem učenika, koji su se odvažili i gošćama postavljali brojna pitanja te čitali i svoje stihove.

Branje borovnica

U Centru za kulturu uslijedila je izložba slika “Retrospektiva slika Likovne kolonije Plavsko jezero” koja je u umjetničkoj vizuri približila brojne znamenitosti plavskog kraja, a nakon nje program u znaku jedne od najistaknutijih suvremenih srbijanskih književnica – književni portret Radmile Lazić čiji su bogat i upečatljiv pjesnički angažman stihom i riječju mnogobrojnoj publici približili srbijanski književni kritičar Nenad Milošević i Ismet Šljuka, crnogorski dramski umjetnik.
Subotnji sadržaji započeli su obilaskom prirodnih i turističkih atrakcija Plava i njegove okolice, pa su sudionici programa predvođeni direktorom Centra za kulturu Plav Alijom Redžematovićem i Emilom Redžematovićem, umjetničkim direktorom Plavskih književnih susreta, mogli upoznati vrijednost najpoznatijih spomenika kulture – od Redžapagića kule do glasovitih džamija, te ljepotu okolnih planina, jezera, rijeka i izvora, kojima obiluje taj kraj od davnina poznat po netaknutim blagima, poput Prokletija, Plavskog jezera, Vizitora, Lima, Alipašinih izvora, Hridskog jezera… Bila je to prigoda za odmor i druženje u prirodi, uz kušanje tradicionalnih delicija i predivne prizore planina, šuma i čistih voda.

Ženama pljesak oduševljenja
Središnja večer manifestacije pod geslom “Čuj, reći ću ti svoju tajnu” upriličena je u subotu, 27. rujna u velikoj dvorani Centra za kulturu u Plavu. Otvorio ju je načelnik Plava Orhan Šabanović, dok je program vodio dramski umjetnik i profesor Ismet Šljuka koji je sudionice ukratko predstavio, a potom je mnogobrojna publika čula od svake po tri pjesme. Nazočni su nastupe istaknutih pjesnikinja pozdravili glasnim pljeskom, a sudjelovale su: Blaga Žurić, Jovanka Vukanović, Janja Raonić, Šejla Hoti, Lidija Pavlović-Grgić, Anita Martinac, Vesna Hlavaček, Radmila Lazić, Nadija Rebronja, Danica Vukićević, Jasmina Topić, Čarna Popović i Albina Idrizi. Ovaj program bio je u znaku širokog spektra poetskih kreacija – od ljubavnih i refleksivnih do angažiranih i pejzažnih, što je potvrdilo bogatstvo, vrijednost i raznovrsnost ženskog pjesničkog stvaralaštva regije. Nedjelja je bila rezervirana za program u čast stvarateljskog opusa velikog crnogorskog književnog klasika Huseina Bašića, na čija su djela svojim izlaganjima podsjetili eminentni stručnjaci iz cijele regije.

Pun pogodak
Nakon, po izjavama sudionika i publike, izvrsno organiziranog višednevnog kulturnog događaja bili su zadovoljni i organizatori.
Direktor Centra za kulturu Plav Alija Redžematović je istaknuo kako je prvi put u 38-godišnjoj tradiciji napravljen programski iskorak sa samo ženskim sudionicima u pjesničkom programu.
“S obzirom da su na 37 prethodnih književnih susreta gostovali i autori i autorice, mjerodavni savjet i ja odlučili smo da ovaj put sudjeluju samo žene i to žene iz regije, kako bi uveli neku novinu, unijeli neki progres te dokazali kako je ta rodna ravnopravnost prisutna u našoj sredini. Posebna mi je čast i zadovoljstvo što smo ovako okupili najeminentnije ljude koji su izoštrili svoja pera.
Festival je pun pogodak s ovim odabirom sudionica, s obzirom da su pjesnikinje pokazale svoje umijeće i da je publika zadovoljna i animirana. Zadovoljan sam kao čelni čovjek manifestacije što su ovdje i eminentni stručnjaci. Poželio bih i da se još idućih godina nađemo skupa na istom mjestu, kako bismo promovirali ove predjele”, kazao je Alija Redžematović, dodavši kako uz plejadu vrsnih crnogorskih književnika plavska književna smotra može biti i mladim generacijama poticaj za stvaranje.

Prvoklasne uspomene

Da su se organizatori potrudili priuštiti vrhunski program i ugođaj, potvrdile su nam i sudionice. “Odlična organizacija kakva priliči događajima takve tradicije i kvalitete, vrhunski poetski izbor, predivne reakcije učenika i ostale publike i domaćinski pristup organizatora i svih koje susretoh su razlozi da već sada organizatorima potvrdim povratak na Plavske književne susrete. Posebno me dojmila priroda netaknuta viškom civilizacije, plavske gastronomske slasti, branje borovnica na planini, preskakanje pitkih potočića, ometanje ribiča na Plavskom jezeru…a najviše prijateljsko ozračje koje su širili sjajni Alija i Emil Redžematović sa svojim suradnicima. Također, susrela sam se s vrhunskim pjesnikinjama iz regije i s nekima već dogovorila buduća druženja u riječi. Svima hvala što su mi ostavili uspomene prvoklasne kvalitete”, kazala je Lidija Pavlović-Grgić.
“Naime, 38. plavski književni susreti bili su spoj poezije i prirode, žene i vremena, nadahnuća i očaranosti. Nemoguće je spomenuti Plav, a da ne pomislim na divne domaćine koji su se srčano potrudili da ova manifestacija bude na zavidnoj razini uspješno organiziranih književnih susreta odabranih pjesnikinja. Bilo mi je iznimno zadovoljstvo biti djelom ovog programa. Koliko smo sebe darovali kroz stihove, toliko smo primili dragulja da njima okitimo dušu i ponesemo prekrasne boje prirode s Plavskog jezera, Alipašinih izvora, Savinog oka, vodopada Grlje, rijeke Sklakavice, te prekrasnih vrhova Prokletije i drugih jedinstvenih lokacija koji vam odaju da je Bog baš iznad ovog kraja razvezao vreću i darivao ovom narodu bogatstvo i pod nogu i pod srce. Moj dojam da je ovo jedna od najljepših književnih manifestacija u regiji”, rekla je Anita Martinac.
“Bajkovitost podneblja, ljepota pjesničke riječi, vedrina u pogledima kolega koji su došli u Plav sa sve četiri strane svijeta da zagrle jedni druge i pošalju u taj isti svijet poruke ljubavi – sve to ostavilo je neizbrisiv trag u mom sjećanju na netom okončane 38. književne susrete u gradu koji nas je primio raskriljenih ruku, čiji su nam žitelji darovali svoja srca i u koji ćemo se s radošću, nadam se, vraćati…”, kaže Vesna Hlavaček.

Samo kvaliteta
Emil Redžematović, umjetnički direktor Plavskih književnih susreta, osvrnuo se i na početke ove ugledne manifestacije koja od svog izvora nastoji promicati samo najbolje u pisanoj riječi.
“Kad smo prije 38 godina koncipirali ove susrete, imali smo namjeru regiji i širem okružju reći da su na ovom mjestu ponikli najveći pisci kao što su Dušan Kostić, Radovan Zogović, Husein Bašić, Zuhdija Hodžić i plejada drugih. S pravom smo formirali ove susrete i oni su bili otprilike treći u onoj Jugoslaviji, pa smo nastavili tu tradiciju. Unatoč krizi prisutnoj svuda, i ove godine smo ispoštovali sve pozvane. I pozvali smo samo pjesnikinje po prvi put, možda ne samo kod nas, već u regiji. Njihovim programom “Čuj, reći ću ti svoju taknu” željeli smo dati svoj doprinos rodnoj ravnopravnosti, a to smo uradili u Plavu. Doveli smo samo pjesnikinje i to one koje imaju takvu prošlost u pisanju, da smo oduševljeni njihovom prisutnošću, a posebno se zahvaljujem ekipi iz Bosne i Hercegovine – nije samo Sarajevo zastupljeno, već smo se proširili i na Mostar i na Konjic”, istaknuo je Emil.

Dnevni list, Mostar

Raj za pisce, putopisce, likovne umjetnike, ljubitelje iskona i apsolutne slobode


Književna manifestacija “Grgurovi hukovi” u Ravnom je u nedjelju, u špilji Vjetrenica u Zavali, okupila brojne pjesnike, među kojima su bili i Srećko Marijanović, Anđelko Vuletić, Ana Soldo, Pero Pavlović, Miljenko Stojić, Dragan Marijanović, Grgo Mikulić, Dušan Musa, Lidija Pavlović Grgić, Miro Petrović, Josip Milić, Josip Škerlj, Ivo Raguž, Antun Lučić, Miro Petrović, Grgo Mikulić, Jure Burić, Ivana Erić, Ljubo Krmek, Pero Vukasović, Jozo Jakiša, Boris Njavro…
Manifestacija u povodu dana Općine i Male Gospe, zaštitnice župe, pod pokroviteljstvom načelnika Općine Ravno Andrije Šimunovića u suradnji s JP-om Vjetrenica, održana je po drugi put. Brojni pjesnici iz BiH i Hrvatske predstavili su se stihovima raznolike tematike – prevladavali su oni inspirirani Hercegovinom, njezinim ljudima i životom kroz povijest, a prirodno i pjesničko okružje bilo je nekima inspiracija da izreknu pjesme napisane na mjestu događaja.

Prizivati ljude


“Jasno je da Ravno posjeduje jedan rijedak šarm i nama gotovo nepoznate prostore, idealne za neku vrst kulturnog turizma, kakav u nas uopće ne postoji. A baš to Ravno nudi poglede, vizure, krajolike, legende, špilje, tisuće stećaka, prastarih kuća, ukratko, raj je to za pisce, putopisce, likovne umjetnike, ljubitelje iskona i apsolutne slobode ostvarive tako blizu civilizacije. Računam s tim da će općina, premda proračunom siromašna, okrenuti list i prizivati amo ljude site svega, a ako ima sitih svega – najviše ih je među umjetnicima. Zato ‘Grgurovi hukovi’ i slične manifestacije koje se ovdje povremeno događaju, trebaju biti dio razvojne planske strategije, a ne popratne aktivnosti uz važne datume, pa makar to bio i Dan općine. Ljudi su nas prekrasno primili, što je tipično za stanovništvo koje je prorijeđeno i nema često prigodu dočekivati druge i drugačije ljude”, kaže književnik Dragan Marijanović.
Čitanju poezije na oduševljenje nazočnih pridružila se i voditeljica programa Helena Brajković sa stihovima Stojana Vučićevića, Jelene Bender, Anđelka Vuletića i Đure Kriste. Djevojačka glazbena skupina Vidoštačka kraljica i Nikša Vuletić obogatili su program hercegovačkim pjesmama.

Dolazim ponovno!


Direktorica JP-a Vjetrenica Ana Soldo bila je zadovoljna nakon održane manifestacije te istaknula da je u organizaciji puno pomogao pjesnik Ljubo Krmek, omogućivši poznanstva s pjesnicima koji su se potrudili doći. “Nadam se da smo ih lijepo ugostili i da će doći opet”, rekla je Soldo. A da da će doći sasvim sigurno ponovno, rekao je sudionik iz Dubrovnika Josip Škerlj: moglo se čuti mnogo zanimljivih pjesnika na ovogodišnjim “Grgurovim hukovima”, rekao je Škerlj te poručio da će rado i iduće godine doći u Zavalu. I pjesnikinji Lidiji Pavlović Grgić ovo druženje će ostati u lijepom sjećanju.
“Raznovrstan poetski izbor i glazbene izvedbe uz domaćinsku atmosferu i reakcije publike doprinijeli su da i meni ‘Grgurovi hukovi’ ostanu u lijepom sjećanju. U taj ću se kraj prvom prilikom vratiti kako bih prikupila materijal za putopis”, kaže Pavlović Grgić.

Piše. A. Copf/Dnevni list
t Mostar